Nije to bilo neko naglo debljanje, jako puno vremena provodim u teretani i prvi znak koji sam možda trebao primijetiti je bilo to da koliko god treniram, više ne mogu doći u fazu kad si dobro izgledam. I bio sam stalno umoran i budio se noću. Prijatelj mi je rekao da možda imam inzulinsku rezistenciju, a ključan trenutak bio je kada sam poslije ručka bio toliko pospan, nervozan i anksiozan i tek sam tada primijetio da možda nešto ima u tome. Do tada sam mislio da je potpuno normalno da se ja, tada s 37 godina, konstantno budim umoran, da sam cijeli dan umoran i da mi se pola sata nakon ručka počne spavati. Ali nisam znao da je uzrok tome zapravo inzulinska rezistencija, kaže Damir Kedžo, popularni pjevač i glumac koji se s ovom dijagnozom susreo prije godine dana. Oduvijek je otvoreno pričao o svom zdravlju, a gotovo svakodnevno ga ljudi često zaustavljaju i pitaju za savjet. Ono što je njemu pomoglo, kaže, je što se obratio prijateljici koja ima privatnu kliniku i već iz prvih informacija mu je rekla da ima inzulinsku rezistenciju. Testovi, među kojima i OGTT test, to su i potvrdili. Između lijekova i promjene životnih navika, Damir je, kaže, odabrao promjene navika i riješio problem.
Najrašireniji metabolički poremećaj
Danas se zna da je inzulinska rezistencija jedan od najraširenijih metaboličkih poremećaja, pogađa više od 40 posto odrasle populacije, no svijest o njezinoj ozbiljnosti i dalje je nedovoljna. Prema najnovijim istraživanjima, inzulinska rezistencija povezana je i s većim rizikom od razvoja čak 26 bolesti, među kojima su kardiovaskularne bolesti, nealkoholna masna jetra, poremećaj rada štitnjače, hormonalna neravnoteža, neplodnost, razvoj određenih vrsta karcinoma, ali i ranija smrt kod žena. Inzulinska rezistencija može dovesti do povišenih vrijednosti razine glukoze u krvi i predijabetesa, stanja kod kojeg je razina glukoze u krvi viša od normalne, ali još uvijek ne toliko visoka kao kod dijabetesa. Nažalost, bez pravodobnih promjena životnog stila, između 15 i 30 posto oboljelih od predijabetesa razvit će dijabetes tipa 2 unutar pet godina od postavljanja dijagnoze. Mnogi oboljeli još nemaju dovoljno informacija o inzulinskoj rezistenciji i činjenici da se može izliječiti primarno promjenom stila života.
- Odlučio sam napraviti rez, zadao sam si zadatak da mi šećer ne skače preko sedam. Nosio sam senzor za mjerenje glukoze i ustrajao u promjeni životnih navika. Tri mjeseca sam jeo povrće i proteine dok se razina šećera nije ustabilila. I nakon tri mjeseca sam shvatio što smijem jesti, a što ne smijem. Senzor mi je dobar motivator jer ga ne možete prevariti, a i to što doktorica može imati uvid u kretanje mog šećera je dodatan motiv. Znam sebe, vrlo brzo bih posegnuo za fast foodom u stresnim situacijama - kaže Damir i ističe da ga je do inzulinske rezistencije doveo niz faktora.
- Stres, loša prehrana, nedostatak intenzivnije fizičke aktivnosti u periodu prije nego što sam otkrio inzulinsku rezistenciju, brzina života. Čovjek u jurnjavi lako zanemari sebe. Ovo je doista bolest današnjeg društva. Zato ako se cijelo vrijeme osjećaš anksiozno, postoji mogućnost da je zapravo u podlozi inzulinska rezistencija - kaže iskreno i dodaje da u posljednjih godinu dana nije samo promijenio ono što jede, već je i napravio jako puno rezova u životu.
- Jednostavno sam počeo puno više slušati svoju intuiciju i počeo brisati sve što mi je davalo negativnu energiju. To su nekad teške odluke za koje puno ljudi nije spremno. Ja sam se očito morao dovesti do toga da mi je ugroženo zdravlje pa da krenem mijenjati neke stvari - iskreno govori Kedžo.
Sluša tijelo i senzor
Kako sada izgleda njegova prehrana? - Jedem kad sam gladan. Jedem intuitivno, slušam svoje tijelo i senzor. Postoje dani kad ne doručkujem jer ujutro nisam gladan, ali nastojim doručkovati barem do podne. Najčešće doručkujem kajganu s proteinskim kruhom. Tostiram ga jer tako izgubi na kiselosti koju zna imati crni proteinski kruh. Stavim na kruh ili avokado ili zrnati sir. Tijekom dana moj glavni obrok je salata i u nju stavim ili jaje ili tunu. Jabučni ocat i maslinovo ulje koristim kao začin. Masti ne izbjegavam. Većina vitamina je topivo u mastima, i trebaju nam, ali neću pržiti u mastima, dodat ću maslinovo ulje u salatu. Priuštim si i slatko, recimo proteinski puding. Ako baš jedem nešto slatko to najčešće bude kao desert na kraju obroka i navečer - opisuje svoj uobičajeni dnevni meni.
Kako bi podigao svijest o inzulinskoj rezistenciji sudjelovao je na okruglom stolu "Holizam u metabolizmu: povezivanje znanja za zdravlje u ravnoteži" prvog hrvatskog Centra za zdravlje metabolizma Metabolic Friendly u Zagrebu.
- Bez metabolizma nema energije u našem tijelu. I svaka stanica u našem tijelu treba energiju. Ako imate bilo koju tegobu, bolest, koju niste uspjeli razriješiti, možda je vrijeme da provjerite metabolizam. Jer je upravo metabolizam motor koji pokreće cijeli organizam, a stil života kojim živimo i koji obiluje stresom podiže razinu inzulina i dovodi do inzulinske rezistencije - kaže doc. dr. sc. Ivan Kruljac, dr. med., specijalist endokrinologije s dugogodišnjim iskustvom liječenja metaboličkih bolesti i idejni začetnik Centra.
Broj na vagi nije mjerilo
Iako se pogrešno smatra da inzulinsku rezistenciju imaju pretile osobe, to nije uvijek tako.
- Ključno je procijeniti količinu masnog tkiva u organizmu i postaviti si pitanje imamo li masti tamo gdje je ne bi trebalo biti. Nalazi hormona i cjelokupna laboratorijska analiza dat će mogućnost detaljne procjene stanja metabolizma i što možemo napraviti da ga optimiziramo - kaže dr. Kruljac.
Gladovanja, dijete i programi detoksa koji rezultiraju brzim gubitkom kilograma najčešće rezultiraju i gubitkom mišićne mase, dok su nam promjene u prehrani i fizička aktivnost saveznici zdravlja.
- Jako je primamljivo za tri mjeseca postići tijelo za plažu, naći suplement koji će nas preporoditi, ali ako smo educirani realnije ćemo postaviti vremenske ciljeve. Idealno je gubitak masnog tkiva dva kilograma mjesečno, sve što je više za sobom će povući brz i nepotreban gubitak mišićne mase. Mišići su naša fontana mladosti. Ljudi ponekad misle da trebaju trenirati naporno, no već i hodanje poslije obroka može napraviti veliku razliku u korist zdravlja. Vodimo sjedilački način života i imali inzulinsku rezistenciju ili ne, dio vremena treba posvetiti fizičkoj aktivnosti i kardiotreningu koju treba prilagoditi našem općem stanju - savjetuje dr. sc. Sebastian Orlić, instruktor fitnesa i certificirani exercise nutrition coach.
- Ja sam bio siguran da trebam izgubiti nešto kilograma, ali nisam znao koliko. A s obzirom na to da sam uvijek trenirao, rekao sam si: kreni se hranit zdravije i idi u teretanu. Nije mi bio cilj da smršavim nekoliko kilograma, nego sam htio zamijeniti masti s mišićima. Kalorijama se uopće nisam opterećivao. Jeo sam sve što mi ne diže glukozu, a to je najčešće bilo povrće, salate s puno nutrijenata. S njima sam puno eksperimentirao jer mi ih je bilo najjednostavnije napraviti. Ponovno sam se sprijateljio s mastima u smislu da sam opet počeo piti punomasno mlijeko umjesto biljnih, koja su mi sva dizala šećer. Mislimo vegansko pa je zdravije, ali s inzulinskom rezistencijom i nije. Počeo sam jesti puno više avokada. Jeo sam kad sam gladan i u količini u kojoj sam htio, ali sam birao namirnice koje su bile primjerene inzulinskoj rezistenciji. Recimo, leća mi je postala najbolji prijatelj - kaže Kedžo.
Stres od promjene prehrane
Doktor Kruljac ističe i da će se neke osobe brzo prilagoditi prehrani sa smanjenim ugljikohidratima, smanjit će se i inzulinska rezistencija, osjećat će se bolje i spavat će bolje, biti zdraviji, ali ima i onih kojima promjena prehrane uzrokuje ogroman stres.
- To su uglavnom oni koji koriste ugljikohidrate kao glavni izvor dopamina. Kad im to maknemo razina stresa poraste do te mjere da se pogorša i inzulinska rezistencija, no danas možemo vidjeti da li inzulinsku rezistenciju izaziva stalno jedenje ili stres i pomoći ljudima da se osjećaju bolje - kaže dr. Kruljac.
- Ja sam se hranom nosio sa stresom. Jednostavno, jeo sam svaki put kad bih osjetio anksioznost jer nisam na pravi način znao procesuirati situacije koje su mi se događale. Prva stvar za kojom ćeš tada posegnuti je fast food. Zato sam se i odlučio za senzor za mjerenje šećera. Znao sam i prije, kad bi imao problema s hranom, razgovarati s nutricionistom, ali ljudi iz srama često ne kažu što su jeli. Senzoru ne možete lagati. Ja sam se prepao kad sam vidio koliko šećer može skakati, ali to me nagnalo da ustrajem - ispričao je Kedžo. Na novoj prehrani ubrzo je osjetio da opet ima energije, nastavio je vježbati, a danas kaže da su mu promjena prehrane i fizička aktivnost najbolje stvari koje je učinio za svoje zdravlje.
- Sad se osjećam zdravije nego s dvadeset godina kada možda nisam imao inzulinsku rezistenciju. Treniram u teretani četiri puta tjedno vježbe snage i jednom tjedno kardio. Nakon teretane sam u sauni i hladnom bazen. Jednostavno je to posao moj neki ritual u kojem uživam - kaže. Dodaje i da spava sedam sati, a kavu ne pije više u količini kao ranije.
- Primijetio sam da mi stvara nervozu, a znao sam popiti i četiri šalice. Sada popijem jednu šalicu ujutro - kaže Kedžo.
Prepreke su u glavi
Za koju bi naviku volio da je znao prije?
- Koliko je zdrava hrana dostupna, koliko god mislimo da možda i nije. Ljudi si u glavi često stvore prepreke jer je najlakše otići u pekaru i pojesti nešto što nije dobro za zdravlje. Kad znam da imam neki naporan dan, uzmem sa sobom jabuke, tunu, neku salatu, kikiriki... Neće mi dignuti šećer, a zasitit će me - kaže Kedžo.
Ističe da je važno potražiti stručni savjet jer može pomoći u održavanju motivacije i olakšati put prema zdravlju.
- Što je osoba starija, to ima manje vidljivih simptoma inzulinske rezistencije Stariji od 60 u pravilu više nemaju ni jedan simptom. Ako ignoriraš, priviknut ćeš se, ali i dovesti u situaciju da se razvije šećerna bolest i sve komplikacije koje idu s njom - kaže dr. Kruljac, koji je Metabolic Friendly centar zamislio kao mjesto koje osim dijagnostike i pregleda, nudi i holistički te sveobuhvatni pristup liječenju, pružajući podršku tijekom cijelog puta ka ozdravljenju.
Tijekom svibnja u Centru organiziraju javnozdravstvenu kampanju Procijeni svoj metabolizam, kojom je moguće besplatno mjerenje sastava tijela uz prethodnu najavu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....