40-godišnja menadžerica, već mjesecima osjeća da nešto nije u redu. Iako odlazi na spavanje umorna, često se budi usred noći s osjećajem nelagode i ubrzanim otkucajima srca. Tijekom dana je iscrpljena, ali noću ima problema sa spavanjem - ne može lako zaspati ili se budi više puta tijekom noći. Primijetila je da se zadnjih mjeseci udebljala, iako jede isto kao i prije. Često je muče glavobolje i probavne smetnje. Pripisuje sve godinama i stresu na poslu, no zapravo je njezin organizam u stanju kronične preopterećenosti kortizolom, što narušava funkciju svih tjelesnih sustava.
Kroz ovu i mnoge druge priče, prepoznajemo kako tijelo često šalje signale na koje ne obraćamo dovoljno pozornosti, a sve to može biti posljedica dugotrajnog stresa i utjecaja hormona kortizola na organizam. No, kako zapravo prepoznati te tihe znakove koje nam tijelo šalje? Zašto se događa da, iako se držimo poznatih prehrambenih navika, kilogrami polako rastu i ne osjećamo se zdravstveno baš dobro? U nastavku ćemo detaljnije razmotriti kako kronični stres i povišena razina kortizola utječu na naše tijelo i zašto je važno na vrijeme prepoznati njihove posljedice.
Kako prepoznati signale koje tijelo šalje zbog kroničnog stresa?
Jeste li i vi primijetili da se često budite usred noći bez jasnog razloga, ili osjećate umor koji ne prolazi čak ni nakon odmora? Možda ste postali razdražljiviji, imate problema s koncentracijom ili vas muče glavobolje. Ponekad se može dogoditi da vam se tjelesna težina poveća, iako niste mijenjali prehranu. Osjećate li napetost u tijelu, ubrzan rad srca ili imate probavne smetnje? Možda vam se krvni tlak povisio, imunitet oslabljuje, pa češće obolijevate od infekcija, a probava vas sve češće muči s osjećajem nadutosti ili nelagode.
Sve to mogu biti signali koje ne bismo smjeli zanemariti, jer nam tijelo na svoj način pokušava reći da nešto nije u ravnoteži odnosno, da je moguće je da vaš organizam pati od posljedica kroničnog stresa. Ključni hormon u stresnim situacijama je kortizol, koji je važan za hitne reakcije tijela, no, kada je kronično povišen, može ozbiljno narušiti naše zdravlje. Razumijevanje zdravstvenih problema iza kojih se krije povišena razina kortizola ključno je za pravilno prepoznavanje i rješavanje tegoba koje često ostaju skrivene pod površinom.
Kortizol - tihi pokazatelj unutarnjeg disbalansa
Najčešći uzroci kronično povišenog kortizola povezani su sa psiho-socijalnim čimbenicima poput stalnog stresa, anksioznosti i emocionalnog pritiska. No osim psiholoških uzroka, važno je znati da povišeni kortizol može biti i posljedica određenih autoimunih bolesti koje utječu na rad nadbubrežnih žlijezda - primjerice Hashimotovog tireoiditisa, reumatoidnog artritisa ili lupusa. Zbog toga je, uz smanjenje stresa, ključno provjeriti i moguće medicinske uzroke.
Kortizol je hormon koji proizvode nadbubrežne žlijezde kao odgovor na stres. U kratkom roku pomaže nam da se nosimo s izazovima - regulira šećer u krvi, krvni tlak i upalne procese. Međutim, kada stres postane kroničan, a razina kortizola trajno povišena, posljedice za zdravlje mogu biti ozbiljne. Tijelo tada počinje slati signale - poteškoće s pamćenjem i koncentracijom, česte promjene raspoloženja, anksioznost, povišen krvni tlak, oslabljen imunitet, probavne smetnje ili smanjena gustoća kostiju. Sve su to moguće posljedice kronično povišenog kortizola.
Zato je iznimno važno ne zanemarivati stres, već naučiti prepoznati njegove uzroke i pronaći načine kako ga smanjiti te ponovno uspostaviti unutarnju ravnotežu. Jer sve se uvijek vraća - prije ili kasnije. Čim izađemo iz balansa, tijelo reagira. Nekad odmah, nekad s odgodom, ali poruka uvijek stigne. I to je zapravo dobra vijest - jer kroz te tjelesne signale dobivamo priliku za buđenje. Mogućnost da zastanemo, sagledamo što se doista događa i suočimo se s problemom. Nije li onda pametnije reagirati na vrijeme nego odgađati, poricati ili ignorirati znakove koje nam tijelo šalje? Sami prosudite.
Kronični stres i povišeni kortizol i što to konkretno znači?
Stres na poslu, anksioznost, emocionalni pritisak i previše briga mogu značajno povisiti razinu kortizola u organizmu. Iako stres najčešće doživljavamo kao emocionalni problem, ponekad su njegovi uzroci povezani i s fizičkim zdravstvenim stanjima, poput autoimunih bolesti. Osobe koje imaju povišenu razinu kortizola često osjećaju niz tegoba: teškoće s usnivanjem ili česta buđenja tijekom noći, kronični umor koji ne nestaje ni nakon odmora, glavobolje i napetost u mišićima, povećanu razdražljivost i probleme s koncentracijom. Također mogu primijetiti povećanje tjelesne težine, osobito u području trbuha, te povišen krvni tlak i ubrzan rad srca. Često se javljaju i probavne smetnje poput nadutosti ili gastritisa, kao i oslabljen imunitet koji rezultira češćim bolestima.
Moje iskustvo - hranila se zdravo a bila i živjela pod stresom
Prije više godina i sama sam prolazila kroz izrazito stresno razdoblje u životu. Budući da sam vegetarijanka, unosila sam vrlo malo, gotovo nimalo štetnih masnoća, a uz to sam oduvijek bila fit i vitka. No unatoč svemu, nalaz krvi bio je neumoljiv - kolesterol je bio povišen, osobito LDL frakcija, znatno iznad preporučenih vrijednosti. Taj mi je primjer jasno pokazao da zdrav način prehrane sam po sebi nije dovoljan ako je tijelo dugotrajno izloženo stresu i preplavljeno kortizolom. Stres može uzrokovati metaboličke promjene koje izravno utječu na razinu kolesterola i druge ključne zdravstvene pokazatelje. U to vrijeme nisam imala uvid u to koliki utjecaj kortizol ima na organizam, a ni liječnik mi to nije spomenuo. Umjesto toga, dobila sam klasičan savjet da dodatno pripazim na prehranu ili počnem uzimati statine - lijekove za snižavanje kolesterola. Nitko nije postavio pitanje što se uistinu događa u mom životu, niti je povezao hormonalni i emocionalni kontekst s mojim nalazima. Naravno da nisam posegnula za lijekovima - i dobro da nisam. Umjesto toga, odlučila sam se okrenuti sebi i postupno mijenjati neke životne navike. Uz to sam uvela dodatnu suplementaciju - omega-3 masne kiseline, crvenu fermentiranu rižu, koenzim Q10, - prirodne saveznike u snižavanju kolesterola. No još važnije, počela sam raditi na vlastitom emocionalnom balansu, upravljanju stresom i postavljanju zdravijih granica u svakodnevnom životu. Tek tada su se moji nalazi počeli vraćati u ravnotežu.
Što se događa ako stres traje predugo?
Kada stres postane dugotrajan i kroničan, tijelo ulazi u stanje koje se često naziva sindrom adrenalne iscrpljenosti. U tom stanju nadbubrežne žlijezde više ne mogu proizvesti dovoljnu količinu kortizola, hormona koji je ključan za odgovarajuću reakciju na stres. Posljedica toga je osjećaj dubokog umora, koji se ne može lako ukloniti odmorom, nizak krvni tlak, učestale vrtoglavice te pojačana osjetljivost na svaki dodatni stresni podražaj. No, iscrpljenost nadbubrežnih žlijezda nije jedini problem. Dugotrajni, toksični stres remeti ravnotežu u cijelom organizmu, povećavajući rizik od ozbiljnih zdravstvenih poremećaja. Među njima su neurodegenerativne bolesti koje pogađaju mozak, kardiovaskularni problemi poput visokog krvnog tlaka i srčanih bolesti, metabolički sindrom koji može dovesti do dijabetesa, te razne autoimune bolesti u kojima tijelo napada samo sebe. Stoga je ključno prepoznati i reagirati na znakove kroničnog stresa na vrijeme. Rad na smanjenju stresa i vraćanju unutarnje ravnoteže ne samo da poboljšava kvalitetu života, već i aktivno štiti od razvoja ozbiljnih bolesti.
Ne čekajte predugo
Kronični stres ne pogađa samo naše tijelo, već duboko utječe i na naš um. Dugotrajna napetost često izaziva:
- tjeskobu,
- razdražljivost,
- osjećaj bespomoćnosti i
- gubitak motivacije.
Zato je rad na sebi i razvoj emocionalne otpornosti ključan za očuvanje zdravlja. Stoga je važno osvijestiti vlastite emocije, prepoznati negativne obrasce razmišljanja i usvojiti zdravije načine suočavanja s pritiscima. Psihološki rad podrazumijeva i promjenu percepcije stresa - iako ne možemo uvijek kontrolirati okolnosti, možemo naučiti oblikovati svoj odgovor na njih. Dakle, kombinacijom rada na sebi i promjenom (loših) životnih navika stvara temelje za dugotrajnu ravnotežu i otpornost jer prava promjena uvijek počinje iznutra. Upravljanje stresom nije samo pitanje tehnika opuštanja, već potpuna promjena životnog stila i načina razmišljanja. Važno je smanjiti samonametnute pritiske, redefinirati prioritete i razviti pozitivan pogled na život. Promjene u prehrani, kvalitetan san i redovita tjelesna aktivnost dugoročno jačaju otpornost na stres i poboljšavaju zdravlje. Kortizol može biti naš saveznik ili neprijatelj - izbor je na nama.
Mirella Rasic Paolini, specijalist struke za holističko mentalno i duhovno zdravlje
Komentari
0